Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike – strukovne radionice

”Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike” predstavljaju autorski multi-disciplinarni edukativni program Krešimire Gojanović, koji je kreiran 2011. godine i namjenjen je profesionalnim (samostalnim) umjetnicima, članovima strukovnih umjetničkih udruga, studentima umjetničkih akademija, nezavisnim djelatnicima u kulturi i svim ostalim kreativcima, koji svoj umjetnički rad, proizvode, znanja i vještine žele plasirati na domaćem i stranom tržištu.

Radionice ”Vizualnih komunikacija i kulturnog marketinga za umjetnike” do sada su bile već dva puta uspješno izvedene u Zagrebu, 2014. i 2015. godine u Klubu Meštrovićevog paviljona (dom HDLU-a), a u Galeriji fotografija možete vidjeti kako je to izgledalo.

Cilj radionica i teme sa kojima će se umjetnici baviti

Još od ulaska Hrvatske u EU, otvorila se potreba za predstavljanjem rada domaćih umjetnika na širem kulturnom području, pri čemu taj rad sa predznakom nacionalne kulture posjeduje tržišnu, kao i kulturnu vrijednost i te dvije komponente, ona tržišna, kao i kulturna nipošto nisu u koliziji, nego bi trebale na uravnotežen način doprinjeti razvoju kulturnih i kreativnih industrija na području Hrvatske, tako da se usvoje pozitivna iskustva razvijenijih zemalja, uz zadržavanje realistične svijesti o nekim domaćim kulturnim specifičnostima, ali i ograničenjima.

U razvijenim državama EU postoji umjetničko tržište i čitav uređeni sustav promocije i prodaje umjetnina, od umjetničkih agenata i likovnih menadžera, preko različitih profesionalnih udruženja cehovskog tipa i internetskih platformi za prodaju umjetnina.

Što se situacije u Hrvatskoj tiče, u značajnom smo zaostatku za europskim trendovima i po pitanju umjetničkog tržišta, još uvijek prolazimo svojevrsnu tranziciju: kod nas ne postoje umjetnički agenti, niti likovni menadžeri, umjetnici su prisiljeni sve sami raditi, jer malobrojne domaće prodajne galerije u današnjim vremenima često posluju sa gubitkom, a mnoge izložbene galerije u državnom vlasništvu ne brinu se dovoljno o promociji umjetnika. Situaciju dodatno otežavaju i trenutne zakonske regulative, koje teže ka tome da umjetnike tretiraju na isti način kao i obrtnike, što posebno pogađa mlade umjetnike kad izađu sa umjetničkih akademija, jer se u svemu tome uopće ne snalaze i ne dobijaju dovoljno kvalitetnih strukovnih informacija ni na svojim matičnim fakultetima, niti u mnogim svojim strukovnim udrugama.

U očekivanju novog Zakona o umjetnicima koji bi definirao neke specifičnosti umjetničkih profesija na tržištu, pojavila se potreba za dodatnom, cjeloživotnom edukacijom umjetnika, koji danas uz tradicionalne umjetničke discipline trebaju razvijati i neke vještine kulturnog marketinga i menadžmenta, te promotivne i komunikacijske strategije, uz pomoć kojih će kvalitetnije animirati svoju publiku, kao i potencijalne poslodavce, naručitelje i kupce svojih djela, te sponzore i donatore koji su spremni uložiti sredstva u njihove umjetničke projekte.

Likovni umjetnici u nepovoljnijem su položaju od ostalih umjetničkih kolega, kao što su napr. glumci, koji su honorirani za svaku izvedbu u predstavi ili pisci koji su honorirani od strane svojih izdavača za knjige, dok likovni umjetnici u pravilu nisu honorirani za svoje izložbe od strane raznih galerija, te još moraju sami osigurati i materijal za svoja djela i troškove promocije svojih izložbi, a mnoge galerije u državnom vlasništvu po završetku neke umjetničke izložbe, također imaju običaj od umjetnika tražiti i da im ostave besplatno po jedno svoje djelo za njihov fundus. Nadalje, i različiti organizatori skupnih, žiriranih izložbi danas od umjetnika traže da plaćaju za učestvovanje na izložbama, te praktički likovni umjetnici stalno moraju nešto plaćati, da bi, paradoksalno – mogli raditi svoj posao, za koji su se i školovali. Što je podjednako nelogično, kao i kad bi se od glumaca tražilo da plaćaju kazalištima, kako bi uopće mogli glumiti u svojim predstavama. Na ovom primjeru vidimo da je domaća kultura u tranziciji prema onoj tržišnoj, neke stvari postavila na štetu umjetnika, te je definitivno potrebno više javne kritičke rasprave o ovim pojavama, pa će i takvi strukovni problemi biti istaknuti na radionicama, sa ciljem da umjetnici koji ih budu pohađali, razumiju te procese koji se dešavaju, te da u svemu tome nauče bolje zaštititi svoje profesionalne interese.

Tako svi mi koji se danas bavimo likovnim i vizualnim umjetnostima u Hrvatskoj naprosto moramo postati ”sami svoji menadžeri”, pri čemu bismo prije svega trebali osvijestiti zajednički cilj naših profesija, a to je uvođenje reda na tržištu, ali i edukacija likovne i kulturne publike, kojoj postepeno i kroz razne promotivne strategije treba objasniti da likovni umjetnik nije neki ”romantični ekscentrik” koji svoja djela stvara iz nekog hobija, nego naš rad također ima kulturnu, tržišnu i nacionalnu vrijednost, u smislu prepoznavanja hrvatskog kulturnog identiteta na širem području EU, i da taj kulturni identitet postane prepoznat i u okviru kulturnih proizvoda i vještina, koje naši umjetnici mogu ponuditi na tržištu, a time onda doprinjeti i razvoju domaćih kreativnih industrija. Na ovim radionicama tako ćemo se po koracima baviti svim onim strategijama, koje nas kao likovne i vizualne umjetnike trebaju učiniti vidljivijima, prepoznatljivijima i dostupnijima za sve naše potencijalne buduće klijente, kupce i naručitelje, uz pomoć kojih ćemo uostalom i opstati kao struka na tržištu i nastaviti dalje ulagati u svoj rad i profesionalno usavršavanje.

Sa ovim stavom, potrebno je da kulturu i umjetnost počnemo percipirati i kao tržišni proizvod, i da polako u tom smjeru osvještavamo i sami sebe kao autori, ali i našu kulturnu publiku i ostalu zainteresiranu javnost, među kojom bismo mogli pronaći buduće ljubitelje i konzumente naših djela. A tamo gdje kultura postaje tržišni proizvod, umjetnici se trebaju upoznati sa tržišno-komunikacijskim strategijama, na način multi-disciplinarne sinergije različitih znanja i vještina, koja se stalno usavršavaju, tako da na radionicama i sami umjetnici doprinose predlaganjem sadržaja i problema sa kojima se žele baviti, pa radionice nikada nisu iste, nego se svake godine transformiraju prema željama i potrebama svojih polaznika.

Uz teorijske i kritičke rasprave, polaznici radionica također će dobijati i zanimljive praktične zadatke, kroz koje će naučiti planirati promotivne strategije vezane uz svoje djelatnosti – izložbe, radionice, projekte, i druga događanja koja organiziraju, zatim će učiti pisati svoje projekte, planirati ekonomične troškovnike i njihov vremenski okvir, kreirati autorske radionice i predavanja, izložbene koncepte, tekstove o svome radu, ilustracije, fotografije, kao i strategije prema potencijalnim sponzorima i donatorima kulture i umjetnosti. Ove radionice nisu samo dizajnerske u klasičnom smislu te riječi, nisu ni samo marketinške, nije im namjera fokusirati se samo na tržište, a isključiti kreativnost, nego baš suprotno – uz pomoć razvijanja kreativnih procesa mišljenja, one teže objedinjavanju različitih područja na praktičan, jednostavan i za umjetnike poticajan način.

Velika pažnja na tim radionicama posvećuje se i promociji umjetnika na internetu, te se pomaže umjetnicima da koncipiraju i realiziraju svoje internetske prezentacije, kako bi uz pomoć njih u većem opsegu animirali svoju publiku i istovremeno doprinjeli razvoju domaće likovne i vizualne kulture na internetu, pa je s tim ciljem napravljen i ovaj blog, na kojem će biti prezentirani vizualni materijali i fotografije koji će nastati na budućim radionicama ”Vizualnih komunikacija i kulturnog marketinga za profesionalne umjetnike”, planiranim u 2017. godini. (Krešmira Gojanović)

Tekstovi koji se preporučuje za dodatna istraživanja i kritička promišljanja:

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s